Zdrav mozak – samo je pitanje navika

Ako želite zdrav mozak, brzo se vraćate na temu o navikama. Naime, stvari koje redovito radite bit će razlika između zdravog mozga i demencije u starosti.

Svatko želi živjeti aktivan, živahan život što je duže moguće. Taj cilj ovisi o robusnom zdravlju mozga. Iako ne postoji zajamčeni način prevencije demencije, sve je više dokaza da zdrav način života može neizmjerno pomoći barem u odgađanju ove bolesti.

Na primjer, istraživanje iz Finske je pokazalo da su starije odrasle osobe koje su imale čitav niz zdravih navika - uključujući redovito vježbanje, socijalne kontakte i zdravu prehranu - bile u stanju barem održati ili čak poboljšati svoje misaone vještine, smanjujući tako rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.

Posebno kada je u pitanju održavanje mentalne sposobnosti u starosti, navike igraju značajnu ulogu. Što duže prakticirate dobre navike, to je veći pozitivan učinak.

Pogledajmo nekoliko stvari na koje biste se trebali naviknuti ako želite u dubokoj starosti ostati mentalno sposobni.

Trening

Jedan od najboljih načina da zaštitite svoje misaone vještine je vježbanjem. Aerobna tjelovježba posebno pomaže u poboljšanju zdravlja moždanog tkiva. Ova vrsta vježbanja povećava protok krvi u mozgu i smanjuje rizik od oštećenja mozga uzrokovanih nakupljanjem kolesterola u krvnim žilama. Također snižava i visoki krvni tlak.

Tjelovježba također potiče mozak da oslobodi iz mozga izvedeni neurotrofni faktor (BDNF), molekulu koja je važna za popravak moždanih stanica i stvaranje veza između njih. Neka istraživanja ukazuju da ljudi koji su fizički aktivniji imaju višu razinu BDNF-a, što je povezano s manjim rizikom od demencije.

Koliko biste se trebali baviti sportom kako biste vidjeli pozitivne učinke na mozak? Preporučujemo najmanje 150 minuta tjedno s umjerenim intenzitetom, na primjer- brzo hodanje.

Zdrava prehrana

Najbolja dijeta za mozak je ona koja je dobra i za srce i krvne žile. To znači puno voća, povrća i proizvoda od cjelovitih žitarica, bjelančevina iz ribe i mahunarki te puno zdravih nezasićenih masti (maslinovo ulje, ulje repice) ili malo zasićenih masti (maslac).

Hrana koja je povezana s usporavanjem kognitivnog propadanja uključuje ribu koja sadrži omega-3 (losos, skuša), jagode i borovnice te tamno, lisnato povrće (kelj, špinat, brokula).

Spavanje

Često zanemaren, ali neophodan za zdrav mozak, je i dovoljan i dobar san. To treba posebno naglasiti u današnjem svijetu, kada ambiciozni ljudi san često doživljavaju kao dosadnu činjenicu koju treba što više smanjiti.

Zato si priuštite što više sna. Ljudi koji spavaju manje od sedam sati noću su izloženi većem riziku od demencije. Tijekom spavanja mozak čisti otpadne materijale, uključujući višak amiloidnih proteina, što pridonosi razvoju Alzheimerove bolesti.

Suočavanje sa stresom

Pronađite načine i sredstva za učinkovito rješavanje stresa. Stres potiče lučenje hormona kortizola, koji je koristan u malim količinama. Međutim, visoka razina kortizola dugoročno dovodi do prekomjernog nakupljanja plaka u krvnim žilama, može doći do smanjene opskrbe mozga kisikom, pa čak i do oštećenja mozga.

Prestanite pušiti

Većina ljudi danas zna da je pušenje štetno. Prestanite to raditi, smanjit ćete rizik od bolesti krvnih žila i oštećenja mozga, a postoje i mnoge druge zdravstvene dobrobiti.

Krvni tlak i kolesterol

Mnoge bolesti bogatstva danas povećavaju rizik od razvoja demencije u starijoj dobi. Tu prije svega spadaju povišeni krvni tlak i povišeni kolesterol. Oboje utječu na protok krvi u mozgu.

No, ljudi s depresijom ili gubitkom sluha također su u većem riziku od razvoja demencije.

Mentalno poticajne aktivnosti

Mentalno poticajna aktivnost stvara nove veze u mozgu i dodatne sigurnosne krugove. Zatim, u slučaju oštećenja, još uvijek imate sigurnosnu kopiju koja će vam pomoći u razmišljanju.

Ova je rezerva poznata kao kognitivna rezerva i povezana je s nižim stopama demencije i boljim vještinama razmišljanja kod starijih odraslih osoba. Najbolji način da izgradite svoje kognitivne rezerve je naučiti nešto novo, poput jezika, novog plesa ili recepata za kuhanje.

Društveni kontakti

Druženje također ima važne prednosti za mozak. Ljudi koji su redovito u društvu drugih i imaju više emocionalne podrške, imaju manji rizik od demencije i moždanog udara i veću razinu BDNF-a.

Zaključak: kombinirajte!

Što više od navedenog kombinirate, to je bolje za mozak. Na primjer, možete pohađati tečaj plesa s grupom prijatelja. Učinak je veći nego kad se samo nalazite s prijateljima.

Želimo vam da se što više zabavite i da ćete već danas početi uspostavljati navike koje će vam i u starosti pokloniti zdrav mozak. Jer zabavu ne treba zanemariti.