Sportom protiv depresije?

utorak, 31. svibnja 2016

Sportom protiv depresije?

Pomaže li sport kod depresija ili ne? Provodila su se mnoga istraživanja na tu temu i uvijek se dolazilo do različitih rezultata. Čini se da smo sada dobili odgovor.

Aktualna istraživanja snažno ukazuju na to da je sport vrlo dobar protiv depresije. Kod mnogih ljudi pogođenih depresijom, a koji su se redovito počeli baviti sportom, došlo je do promjena u kemiji mozga, do kojih inače dolazi samo putem lijekova.

O depresijama

Depresija je najčešće dijagnosticirano psihičko oboljenje. Najmanje svaka deseta osoba je barem jednom u životu oboljela od depresije. Tipični simptomi su potištenost, gubitak energije, strahovi, negativne misli itd. Depresija može snažnije utjecati na tjelesno zdravlje nego dijabetes i artritis.

Kretanje

Depresivna raspoloženja su bila poznata već i starim Grcima u doba antike. Oni su to stanje nazivali melankolijom i preporučali su kretanje. Dakle nije novost da se potištenost može pobijediti tjelesnim aktivnostima.

Međutim na pitanje, zašto je sport tako dobar protiv depresije, nema još ni danas jasnog odgovora. Vjerojatno mnogi različiti faktori imaju ovdje svoju ulogu, što otežava davanje preciznog odgovora.

Poznate su mnogi pozitivni učinci sporta kod slučajeva depresije. Sa sigurnošću se može reći da sport

  • podiže raspoloženje
  • daje energiju i smanjuje pasivnost
  • pruža osjećaj uspjeha
  • prekida stalno nadolaženje negativnih misli
  • u timskim sportovima donosi psihološki oslonac i potporu grupe

Ovi učinci su također i posljedica promjena u kemiji mozga, koje su potaknute sportom:

  • Kod tjelesnih aktivnosti, posebno kod sporta na izdržljivost, izlučuje se hormon sreće, endorfin, koji podiže raspoloženje.
  • Sport vjerojatno potiče i proizvodnju serotonina. Ovaj neurotransmiter je nešto kao transmiter sreće u ljudskom tijelu. Visoka razina serotonina signalizira da je sve u redu te da je čovjek zadovoljan i uravnotežen. Ljudi koji pate od depresije imaju često vrlo nisku razinu serotonina, te moraju uzimati lijekove koji podižu njegovu razinu.
  • Tjelesni napor pojačava proizvodnju noradrenalina. Ovaj važni transmiter se kod depresivnih ljudi također pojavljuje u vrlo maloj koncentraciji.
  • Uz to, postoji i jedna jaka psihoterapeutska komponenta. Bavljenje sportom prekida vječne negativne misli i beskrajna razmišljanja. Umjesto toga nudi mogućnost izlaska iz vlastite pasivnosti i preuzimanje inicijative te pozitivno djeluje na samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti.
  • Kretanje potiče rast stanica u hipokampusu. Kod depresije stanice u hipokampusu brže odumiru. Sport je jedan od načina kako to izbjeći.
  • I na kraju, tjelesna aktivnost utječe na razgradnju hormona stresa, kortizola, što također pridonosi općem dobrom raspoloženju.

Otvorena pitanja

Usprkos svim ovim spoznajama još uvijek nisu sva pitanja potpuno razjašnjena. Nije poznato kako često i kako dugo bi se trebalo baviti sportom, da bi se vidjela sva pozitivna djelovanja. Preporuka je da se najmanje dva puta tjedno bavite nekom vrstom sportske aktivnosti, po mogućnosti i češće. Ali ne smije se pretjerati.
Na pitanje o optimalnoj vrsti sporta također još nema odgovora. Neka istraživanja pokazuju, da je najbolji trening na snagu, druga u prvi plan stavljaju sport na izdržljivost.
Imajte na umu, da samo bavljenje sportom neće »izbrisati« depresiju. Radi se o ozbiljnom oboljenju, kod kojeg je obavezno savjetovanje s profesionalnom osobom. Najbolje bi bilo da u suradnji s Vašim liječnikom odlučite koji sport je prikladan za Vas i što možete očekivati od bavljenja tim sportom. Tada se s realnim očekivanjima možete upustiti u tu avanturu. Vrlo često su se terapije lijekovima u kombinaciji sa dodatnim bavljenjem sportom pokazale kao vrlo učinkovite. Redovito kretanje pridonijelo je i smanjenju broja osoba kojima se depresija vratila.