Pravilan način treniranja

Postoje različiti načini treniranja: trening snage, izdržljivosti itd. Ali koji je pravi način? Pročitajte ovdje više o ovoj temi.

Naravno da je trening snage jedini pravi trening. Ne, trening izdržljivosti je najzdraviji, to zna svako dijete. Pokretnost – bez toga je uopće nemoguće provesti niti jednu vrstu treninga.

Prepirke oko toga koji način treniranja je pravilan i najbolji postoje već vrlo dugo – i da razjasnimo – niti ovdje nećemo ponuditi jedan odgovor koji bi zadovoljio sve osobe.

Oblici treniranja

Koji oblici treniranja uopće postoje? Možete li se odmah sjetiti barem pet oblika? Ako ne možete, onda ste na pravom mjestu, jer ćemo ih mi ovdje predstaviti i opisati.

Snaga

Pojam snaga načelno označava sposobnost mišića da se kontrahiraju unatoč otporu. Trening snage ima dva cilja:

1. Povećanje mišićne mase
2. Povećanje snage u području brzine, maksimalne snage i reaktivne snage.

Snaga se uglavnom trenira pomoću utega. Ovisno o cilju treninga koristi se više pauza s manjom težinom ili manje pauza s većom težinom utega. Dobro razvijena muskulatura podupire kostur kao i organe za kretanje, čime se sprječava pojava bolova, npr. bolova u leđima.

Izdržljivost

Za postizanje dobrih rezultata potrebna je izdržljivost i to ne samo u sportu. To je sposobnost izvršavanja zadatka čim duže bez umora, a ovisi najviše o količini energije koju pružamo mišićima. Uvježbano srce može putem krvi mišićima transportirati više hranjivih tvari i kisika, zbog čega se trening izdržljivosti uvijek prvo usmjerava na kardio-vaskularni sustav. Jedna jedinica treninga izdržljivosti trebala bi trajati najmanje 30 minuta.

Brzina

To je sposobnost da se pojedini pokreti izvode što je brže moguće. Da bi se postigle veće brzine pokreta i reakcija, važan je dobar živčano-mišićni sustav. Trening brzine posebno je važan kod sportova s loptom i u lakoj atletici, gdje se najveća pažnja poklanja fazi ubrzavanja. Jer, konačno, sprint traje samo nekoliko metara.

Koordinacija

Snaga i izdržljivost mogu se pravilno iskoristiti samo s dobrom koordinacijom. Što znači imati najbolju izdržljivost na svijetu, ako se pri svakom drugom koraku spotaknemo? Koordinacija se uči, jer s njom nismo rođeni. Zato se s ciljanim vježbama vlastita koordinacija može poboljšati i u starijoj dobi. Osim toga, s takvim vježbama trenira se i prostorna orijentacija, ravnoteža i postizanje pravog ritma.

Što je koordinacija bolja, to su pokreti ekonomičniji, precizniji i harmonični.

Pokretnost

Na kraju dolazimo do pokretnosti, koja je temelj već navedenih oblika treninga. Što je čovjek gipkiji to se lakše kreće, a time se poboljšava snaga, izdržljivost, brzina i koordinacija.

Nažalost, pokretnost se smanjuje zbog raznih opterećenja tijekom dana i pojedini mišići se skraćuju. To se najbolje može spriječiti redovitim vježbama istezanja, što je prije svega vrlo važno u starijoj dobi, jer se pokretnost sa svakom sljedećom godinom starosti smanjuje.

Optimalni oblici treninga

Sada, kada ste upoznali različite oblike treninga, vjerojatno se pitate koji oblik je najbolji. Odgovor glasi: Ovisi – i to o Vašim ciljevima treniranja. Ovisno o cilju potrebno je izraditi precizan plan treniranja. Međutim, jedno je sigurno: Za učinkoviti trening, koji će pokriti sve motoričke sposobnosti, najvažnija je kombinacija svih oblika.