Pitanja i odgovori o kolesterolu

Kolesterol je negativac u filmu »Kardiovaskularne bolesti i njihovi uzroci«. Ali, da li je to istina? U posljednje su vrijeme kritike sve glasnije.

Godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire 17,5 milijuna ljudi. Time su ove bolesti najčešći uzrok smrti u zapadnim industrijskim zemljama. Najčešće se kolesterol proglašava glavnim krivcem.

U posljednje su vrijeme kritike na račun prevladavajućeg mišljenja o kolesterolu, sve glasnije. Ovi glasovi ne vide vezu između rizika od kardiovaskularnih bolesti i kolesterola. Suočili smo oba dvije strane.

Uloga kolesterola u tijelu

Prevladavajuće mišljenje: Čovjek ne može živjeti bez kolesterola. Kolesterol se ubraja u substance slične mastima, jača membranu stanica i doprinosi stvaranju hormona i drugih tvari. Prvenstveno ga stvara jetra i zbog toga ga je u tijelo, kroz prehranu, potrebno unositi u veoma malim količinama.

Kritike: Skoro sve stanice tijela mogu same proizvesti kolesterol. Ona mala količina koja još nedostaje tijelu, unosi se kroz prehranu ili se proizvodi u jetri. Osobe koje pate od nedostatka kolesterola, razvijaju neurološke i druge poremećaje i imaju oslabljen imunološki sustav. Do ovog nedostatka dolazi iz genetskih razloga.

Da li postoji »dobar« i »loš« kolesterol?

Prevladavajuće mišljenje: Postoji dobar HDL i loš LDL kolesterol. Ako imamo previše LDL kolesterola, teoretski, može doći do masnih naslaga i ateroskleroze. HDL kolesterol transportira višak kolesterola natrag u jetru, gdje biva izlučen putem žući.

Kritike: Postoji samo jedan kolesterol iz kojeg se stvaraju HDL i  LDL  lipoproteini. U ispitivanjima je povezana viša razina HDL-a sa smanjenim rizicima od kardiovaskularnih bolesti. Često se međutim miješaju uzroci i djelovanje. Ako se, na primjer, ne krećemo, razina LDL-a se povećava. Problem nije u LDL-u nego u nedostatku kretanja. Kolesterol je dakle loš pokazatelj stanja u kojemu se nalazi kardiovaskularni sustav.

O uzrocima povišene razine kolesterola

Prevladavajuće mišljenje: Postoji više čimbenika koji za uzrok imaju povišenu razinu kolesterola. Uz genetske čimbenike, ulogu igraju i starost, spol, prehrana bogata mastima, nedostatak kretanja, pušenje i smetnje u metabolizmu masti.

Kritike: Povišena razina kolesterola nije nužno simptom bolesti ali može ukazivati na narušeni metabolizam lipoproteina. Ne možemo govoriti o »normalnom« metabolizmu jer je svaki čovjek drugačiji i razina se mijenja čak i tijekom dana.

Da li povišena razina kolesterola povećava rizik od srčanog udara?

Prevladavajuće mišljenje: Akumuliranje viška LDL kolesterola dovodi do ateroskleroze. Potpomognuto je i drugim čimbenicima kao što su dijabetes i pušenje. Zbog kalcificiranja arterija dolazi do začepljenja koronarnih arterija, što pak vodi do koronarnih bolesti koje su najčešći uzrok smrti u zapadnim industrijskim zemljama.

Kritike: Nikad nije potvrđeno da niska razina kolesterola štiti od koronarnih bolesti. To je istina samo u izuzetnim slučajevima. Kolesterol je nevin,  jer je uzrok srčanog udara začepljenje arterija od strane ugrušaka. Opasnost od LDL-a nije radi koncentracije u krvi nego zbog oksidacije. Oksidacija se potiče pušenjem, nedostatkom kretanja i nezdravom prehranom. Smanjivanje razine kolesterola ne sprječava srčani udar. Moramo spomenuti da studije o pozitivnom učinku antioksidanata, koji zaustavljaju procese oksidacije, na rizike srčanog udara nisu mogle biti potvrđene.

Kako je moguće utjecati na razinu kolesterola?

Prevladavajuće mišljenje: Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost su osnova.  U kombinaciji sa smanjenjem tjelesne težine, prestankom pušenja i smanjenom konzumacijom alkohola, razina  kolesterola može se smanjiti za otprilike 15%.

Kritike: Ako krećemo od činjenice da kolesterol nije krivac, nema potrebe utjecati na njegovu razinu. Najbolje je odabrati način života koji potiče zdravlje srca.

Da li prehrana siromašna masnoćama smanjuje rizik od srčanog udara?

Prevladavajuće mišljenje: Zavisno od masnoća. Zasićene masnoće smatraju se odgovornim za porast kolesterola i uzročnikom srčanog udara. Zbog toga se preporučuje konzumacija nezasićenih masnih kiselina.

Kritika: Velika količina zasićenih masnih kiselina povećava razinu lipoproteina u krvi a time i kolesterol. Uzimanje nezasićenih masnih kiselina (prije svega Omega 6) dovodi do smanjivanja razine lipoproteina. Time se istovremeno ne smanjuje rizik od srčanog udara. Neke studije sugeriraju da unošenje Omega 6 masnih kiselina čak i povećava rizik od srčanog udara i raka.

Napomena: Izjave u ovom članku su informativne. Ne radi se o preporukama za liječenje i ne mogu zamijeniti stručne medicinske savjete liječnika. Molimo Vas da se uvijek kada je to potrebno obratite liječniku ili liječnici od povjerenja.