Dugotrajni stres: preopterećenje, dok tijelo ne počne štrajkati

Danas svi doživljavamo neku vrstu stresa. U svijetu koji se sve brže vrti, stres je postao trajno stanje. To ima opterećujuće zdravstvene posljedice.

Stres je nešto vrlo osobno. Svaki čovjek drugačije reagira na stres. Simptomi stresa mogu se podijeliti u četiri kategorije: tjelesni (drhtanje, napetost), duševni (dekoncentriranost, duže vrijeme potrebno za reagiranje), i psihički (panika, potištenost) simptomi kao i promjene raspoloženja (povećana konzumacija alkohola / kofeina, promjene u prehrambenim navikama). Ti simptomi mogu se javljati u različitim varijantama i kombinacijama.

Stres, sam po sebi, nije negativan. On nas potiče, izoštrava naša osjetila i posljedica toga su, često, vrlo dobra postignuća. Ali ako stres postane trajno stanje, tada on izaziva bolest.

Što se u tom slučaju događa u tijelu?

Stres nastaje kada se putem osjetila mozgu signalizira neka vrsta opasnosti. Tada u tijelu dolazi do izlučivanja različitih tvari, među ostalima hormoni adrenalin i kortizol.

To dovodi do raznolikih posljedica: Povećava se krvni tlak i razina šećera u krvi, te se ubrzava disanje i otkucaji srca. Uz to se proširuju i zjenice. Kratko rečeno, oslobađa se energija i tijelo prelazi na ubrzani način rada. Gledajući s biološke strane, to ima smisla jer u povijesti je u opasnim situacijama to uglavnom značilo borbu ili bijeg.

U današnje vrijeme tih opasnosti više nema, a čovjeku prijete drugačiji izvori stresa. Tu se ubrajaju npr.:

• presudni događaji kao što su smrt voljene osobe ili kad čovjek postane žrtva nekog zločina

• svakodnevne iritantne situacije koje se nakupljaju i veoma opterećuju

• privatni problemi kao što je financijska kriza

• stresni faktori na radnom mjestu, mobbing, pritisak zbog uspjeha, prenaprezanje ili pak preslabi angažman

• različiti strahovi - strah od neuspjeha, strah za egzistenciju

• utjecaji okoline, kao npr. buka

• tjelesni problemi

Ovi izvori stresa izazivaju iste tjelesne reakcije kakve su naši preci imali pri susretu s divljom životinjom. Ali za razliku od onih vremena, danas ne dolazi ni do borbe niti do bijega, dakle ne dolazi do tjelesne aktivnosti, zbog čega ne dolazi do iskorištavanja i smanjenja izlučenih tvari a time ni stresa. Na scenu stupa štetni trajni stres. On povećava rizik od srčanog infarkta, moždanog udara te oboljenja kardio - vaskularnog sustava. Povećava se i rizik od dijabetesa te pretilosti. Uz to se oslabljuje i obrambeni sustav čime se otvara put raznim bolestima.

Stres, međutim može i pozitivno djelovati na čovjeka. To ovisi o trajanju, intenzitetu i vjeri da se stresna situacija može savladati. Prva procjena hoće li neki događaj izazvati pozitivan ili negativan stres, događa se nesvjesno. Unatoč tome, otpor prema stresu se može povećati pomoću određenih, ciljanih mjera.