Posljednje novosti vezane uz aktivnost mozga

Posljednjih godina preplavljeni smo ponudama za poboljšanje učinkovitosti mozga. One se kreću od više dugoročno postavljenih programa za "jogging mozga" kako bi se spriječio gubitak učinkovitosti koji se javlja sa starenjem, do tableta koje bi tu učinkovitost trebale kratkoročno povećati.
Ponuda je u međuvremenu postala strahovito velika. No taj se posao često jednim dobrim dijelom oslanja i na strah. Sablast demencije i čudovište Alzheimer danas su sveprisutni u medijima. Moramo li doista dati toliko novaca kako bismo svoj mozak očuvali od degeneracije, jesu li korisne ponude koje obećavaju kratkoročno povećanje učinkovitosti i kako su to ljudi ranije postizali? Što doista funkcionira?

U osnovi možemo reći da se kognitivne sposobnosti mogu uvježbati, pa se tako može djelovati protiv duhovnog urušavanja uvjetovanog starošću. Još do prije par godina polazilo se od činjenice da se mozak, nakon što je njegov razvoj gotov, više ne mijenja. No danas znamo da su mozak i živčani sustav fleksibilni, prilagodljivi i sposobni za uvježbavanje do duboke starosti.

Studije uvijek dulje traju, inače nisu uvjerljive. I to je razlog zašto danas nema podataka za mnogo toga što se na tržištu nudi za poboljšanje učinkovitosti mozga, bio to jogging za mozak, tablete ili nešto slično. Htjeli-ne htjeli pitamo se što su ljudi ranije radili. Uvijek je bilo onih čije je duševno zdravlje bilo odlično i u visokoj starosti. U nastavku dajemo najbolje savjete i trikove o tome kako ćete svoj mozak dulje održati u formi, te kako i u kratkom roku možete postići povećanje učinkovitosti.

  • Osnovna pretpostavka za učinkovit mozak je dovoljna količina sna. Tek kad je čovjek doista odmoran, njegove kognitivne sposobnosti se mogu u potpunosti izraziti. Međutim, danas se tu javljaju već prvi problemi. Sve više ljudi premalo spava. Točno je da je potreba za spavanjem individualna, no minimum bi bio bar šest sati sna.
  • Mozgu su potrebni pravi nutrijenti kako bi pravilno funkcionirao. Povećanje učinkovitosti može se postići tabletama, no taj način je uvijek vremenski ograničen. Kako bismo svom organu za mišljenje omogućili efekt na dugoročnoj bazi, mnogo je učinkovitija pravilna prehrana. Raznovrsna i uravnotežena prehrana s dovoljno voća i povrća garantira da mozak dobiva tvari koje su mu potrebne. Najvažnije pravilo glasi: pijte mnogo tekućine. Unos tekućine osigurava dovoljnu opskrbu kisikom i za glavu i za tijelo. Dovoljno bi bilo najmanje jedna i pol, još bolje dvije litre dnevno. Najbolji su voda i nezaslađeni čajevi.
  • Da biste mogli dulje vrijeme koncentrirano raditi, redovita opskrba željezom, vitaminima B1, B2 i E te folnom kiselinom jednako je važno kao i ravnomjerna opskrba energijom. Ona se može osigurati dugolančanim ugljikohidratima koji se nalaze primjerice u proizvodima punog zrna. Važne su i višestruko nezasićene masne kiseline. Iz tog razloga na našem bi se jelovniku redovito trebali nalaziti orašasti plodovi, riba bogata mastima te ulje repice i oraha. Pošto mozak nije u stanju stvarati zalihe, ovisi o opskrbi nutrijentima iz krvi. Zbog toga je važna redovita prehrana, najbolje pet puta dnevno.
  • Redovne pauze kod umnog rada održavaju učinkovitost. Dobro je voditi računa o ravnoteži i svaki dan odvojiti vrijeme za odmor. Šetnja je odlična, pošto potiče transport kisika u mozak. Upravo ono što je potrebno za daljnju visoku razinu učinkovitosti.
  • Višestruko se isplati posvetiti se cjeloživotnom učenju i sa znatiželjom susretati nove stvari. Učenje je vrlo efikasan trening za mozak, pri čemu je posve svejedno što ili zašto učimo. Međutim, moramo istaknuti da je najučinkovitije učiti strane jezike. Kod svakog procesa učenja, stvaraju se nove sinapse u mozgu. Osim toga, onome koji je otvoren za nove stvari i koji je zadržao dječju radoznalost život daje puno neočekivane radosti. Jer nova iskustva su još jedan način na koji se stvaraju nove sinapse.

Za postizanje boljeg učinka u konkretnoj situaciji, postoji još nekoliko trikova:

  • Neka vam ciljevi budu posve konkretni; to ne samo da motivira, već smo na taj način i mnogo koncentriraniji. Ako je pred nama jako velik zadatak, treba ga podijeliti na manje etape i za svaku postaviti cilj. Tako malim, koncentriranim koracima dolazimo do većeg cilja a da ne gubimo pregled na situacijom.
  • Istinski interes može činiti čuda. Tako se lakše zadubimo u neku temu i dulje se njome bavimo. Uvijek se postavite pitanje: “Što mi ovaj zadatak može donijeti?” odnosno. “Što ću naučiti a što kasnije ponovno mogu upotrijebiti?”
  • Najbolje je ukloniti stvari koje uništavaju i ometaju koncentraciju. Mozgu je potrebno određeno vrijeme za postizanje optimalne koncentracije. Ako se, na primjer, zadubimo u neki zadatak i nešto nas omete (recimo zvonjava mobitela) treba nam desetak minuta da nam pažnja bude na istoj razini kao i prije prekida.
  1. Znači savjet broj 1 glasi: Isključite svoj mobitel.

  2. Uklonite sve izvore ometanja i buke. Ako to nije moguće, dobro je imati zaštitu od buke.

  3. Pospremite svoj radni stol. Neurednost vodi do nekoncentriranosti, jer nam pažnja stalno luta do stvari koje se nalaze na stolu.

  • Suvremeni vladar područja “povećanje učinkovitosti mozga” su sport i kretanje. Postoje desetine studija koje potvrđuju pozitivne učinke na mozak. Mozak raste kroz sport. Tako ljudi koji se redovit bave sportovima izdržljivosti u određenim područjima imaju znatno više moždane stvari od ljudi koji se ne bave nikakvim sportom. Rezultat je povećana mentalna sposobnost. Redovitim kretanjem mozak se bolje opskrbljuje kisikom i povećava se prokrvljenost. Pored toga, bolje se transportiraju i druge biokemijske supstance. Tjelesna aktivnost pogoduje stvaranju novih sinapsi i učvršćenju postojećih veza.
    U tom smislu: pametno se krećite!