6 prednosti biljnih proteina

ponedjeljak, 08. srpnja 2019

6 prednosti biljnih proteina

Biljni proteini imaju neke prednost u odnosu na životinjske. Pogledajmo to malo detaljnije.

Zašto proteini

Bez proteina ljudsko tijelo ne bi moglo funkcionirati. Proteini su osnova života. Svaka se stanica sastoji od aminokiselina, koje su osnova proteina. Proteini podržavaju razinu energije, grade mišićnu masu i veoma su važni za izgradnju enzima i neurotransmitera. Nije čudno da su proteini jedan od tri makro hranjive tvari ( uz masti i ugljikohidrate).

Svi oni koji bi sada najradije pojeli sočan odrezak, neka pripaze: nisu bitni samo proteini, nego je važnije odakle ih tijelo dobiva. Biljni proteini donose neke prednosti koje bi trebalo pobliže proučiti.

Prednosti biljnih proteina

Bolja probava

Povrće, mahunarke, žitarice,orašidi i sjemenke sadrže mnoštvo topivih i netopivih vlakana koja na prirodan način potiču probavu. Topiva vlakna su zadužena za osjećaj sitosti nakon jela a netopiva pomažu probavi.

Bolji metabolizam

Kombinacija vlakana i proteina u mnogim biljnim namirnicama znači da našem tijelu treba određeno vrijeme dok u potpunosti ne probavi cjelovite namirnice. Biljni se proteini zbog svih vlakana dulje probavljaju od masti ili ugljikohidrata. Što više tijelo mora uložiti u probavu, to se više potiče metabolizam.

Zdraviji krvožilni sustav

Osobe koje jedu malo ili u se potpunosti odriču proizvoda životinjskog podrijetla, imaju u pravilu nižu razinu kolesteorola, jer konzumiraju manje zasićenih masnih kiselina. Biljke sadrže samo male količine zasićenih masnih kiselina – iznimka su ulje kokosa i palme. Osim toga, biljni steroli su dobri za zdravlje srca.

Manja izloženost hormonima i antibioticima

Industrijska proizvodnja i uzgoj životinja često koristi antibiotike i hormone. To pomaže u bržem rastu i boljem zdravlju životinja. Za razliku od životinjskih, namirnice biljnog podrijetla ne sadrže dodane hormone ili antibiotike ali zato sadrže vitamine, minerale, antioksidante,...

Dobro za Zemlju

Ako radije biramo proteine biljnog podrijetla, to ima pozitivan učinak i na okoliš i klimu. Za proizvodnju jednog kilograma govedine, potrebno je, prema nekim izvorima, između četiri i šesnaest kilograma žitarica, odnosno soje. Uz to ide i velika potrošnja vode do 15 litara po kilogramu, emisija stakleničkih plinova i potreba za zemljištem. Ako žitarice na dajemo kao hranu životinjama nego ih koristimo u vlastitoj prehrani, ne moramo biti matematičar kako bi izračunali da je to bolje za klimu i okoliš.

Vitaminske i mineralne bombe

U biti, više ne bi trebalo ponavljati ono što je svaki čovjek već najmanje tisuću puta čuo – ali da ponovimo još jednom, jer je lijepo: Namirnice biljnog podrijetla daju tijelu važne hranjive tvari, od vitamina preko minerala do sekundarnih biljnih tvari i antioksidanata. Ako želimo ostati zdravi, morali bi se uglavnom hraniti namirnicama biljnog podrijetla.

Namirnice bogate biljnim proteinima

Nakon što smo spomenuli neke prednosti, želimo vam nabrojiti neke, biljnim proteinima, bogate namirnice:

  • Mahunarke: grah, mlade mahune soje, grašak, slanutak, leća, soja...
  • Cjelovite žitarice: amarant, heljda, pir, proso, zob, quinoa, riža...
  • Orašidi/sjemenke: chia sjemenke, lješnjaci, sjemenke konoplje, koštice bundeve, bademi, pistacije, sezam, sjemenke suncokreta....

U jednom je obroku najbolje uvijek kombinirati namirnice iz dvije od ove tri grupe. Tada možemo biti sigurni da sa svakim obrokom dobivamo svih 20 aminokiselina.