Grčevi u listovima su najpoznatiji znak da je došlo do pomanjkanja magnezija, ali ni izdaleka nisu jedini znak. Neki od znakova su i umor, depresija te raznorazne upale. Danas sve više ljudi pati od pomanjkanja magnezija. Većina ih toga nije ni svjesna. Za to je djelomično kriva industrijalizirana poljoprivreda te moderan, zapadnjački stil života.

Bez magnezija ne bi bilo života na zemlji. On je za ljude isto tako važan kao i za biljke. U ljudskom tijelu ga treba svaka stanica, on pruža pravilno funkcioniranje živčanog sustava te djeluje na čvrstoću kostiju.

Dnevna potreba za magnezijem ovisi o mnogo različitih faktora. Ona ovisi o dobi, spolu i težini, zbog čega i dolazi do velikih varijacija u podacima o preporučenoj dnevnoj količini. Preporuke za odraslog čovjeka su od 350 mg na dan pa sve do 1200 mg. Tu se eksperti ne mogu složiti. Međutim, do povećane potrebe za magnezijem dolazi kod stresa, tjelesne aktivnosti ili kod prekomjernog konzumiranja alkohola, crnog čaja ili gaziranog pića.

Problem je u tome što tijelo ne uzima sav magnezij koji se unese hranom. Samo oko jedna trećina se apsorbira pomoću crijeva. Apsorpcija ovisi i o učestalosti porcija. Da bi ga tijelo moglo iskoristiti, magnezij se u tijelu mora vezati. Ako nema dovoljno vezivnih molekula, ne dolazi ni do iskorištavanja magnezija. Zato je bolje uzimati manje količine dnevno u više navrata. Studije su potvrdile da se pri unosu dnevne doze od 360 mg apsorbira samo oko 18 posto, a kod doze od 120 mg taj postotak je bio 35 posto.

Nažalost sve češće dolazi do pomanjkanja magnezija. To je povezano i s industrijaliziranom poljoprivredom. Tla su iscrpljena i jače se obrađuju umjetnim gnojivom, koja ne sadrže magnezij. Kombinacija industrijski proizvedenih namirnica i neuravnotežene prehrane dovodi do pomanjkanja magnezija.

Postoji više mogućnosti kako pokriti dnevnu potrebu za magnezijem. Uglavnom je dovoljna uravnotežena, zdrava prehrana sa svježe pripremljenim namirnicama. Namirnice bogate magnezijem su npr. sjemenke bundeve, kakao, kvinoja, mahunarke, orasi, sjemenke (sezam, mak), povrće, voće, integralni kruh, zobene pahuljice i amarant.

U današnje vrijeme, za mnoge ljude nije uvijek moguće uravnoteženo se hraniti. U takvim slučajevima pomažu dodaci prehrani. Danas postoji veliki izbor dodataka prehrani. Koji preparat je najbolji, to mora svatko pronaći za sebe. Postoje preparati magnezija u kombinaciji s organskim kiselinama (magnezijeve soli) kao što su citrat ili glukonat. Osim toga postoje i mnogobrojni miješani preparati, koji sadrže još i npr. vitamine ili kalcij.

Međutim i kod magnezija vrijedi ono što je Paracelsus rekao prije nekoliko stoljeća: Količina čini otrov. Prevelika doza može imati mnoge neželjene nuspojave (smetnje u ritmu otkucaja srca, mučnina, povraćanje, proljev, klonulost mišića, pad krvnog tlaka, ...). Zato je potrebno strogo se držati preporuka o doziranju.