Fast Food – bič 21. stoljeća

ponedjeljak, 23. svibnja 2016

Fast Food – bič 21. stoljeća

Konzumiranje brze hrane u prevelikim količinama, je nezdravo. Zašto je onda tako fina i što uistinu čini tijelu?

Broj pretilih ljudi sve više raste. To nije problem samo u zapadnom svijetu već se sve brže širi i u takozvanim »zemljama u razvoju«. Krivci za to su nezdrave namirnice – brza hrana i gazirani sokovi.

Ali ukus je jako dobar...

Svatko zna da su te »namirnice« nezdrave. Ali nije baš jednostavno prestati s brzom hranom. Mnogi ljudi, naime, imaju subjektivni osjećaj da nezdravi proizvodi imaju bolji okus. Za to su odgovorna dva sastojka: mast i šećer. Oni su nositelji okusa i čine ga jačim. Nezdrava hrana ne znači uvijek i da je bolja, jednostavno je intenzivnija. Posljedica toga je da takvi proizvodi asociraju na bolji okus, što nesvjesno utječe na odluku o tome što ćemo kupiti u supermarketu.

Posljedice

U posljednje vrijeme se brza hrana i gazirana pića, zbog svoje škodljivosti, često uspoređuju s cigaretama. Oni imaju veliki učinak na naše tijelo. Poznate su česte posljedice prekomjerne konzumacije brze hrane, a to su pretilost, dijabetes i povećani rizik od krvožilnih oboljenja. Međutim, tu lista ne prestaje. Ostale posljedice su:

  • Rizik od raka crijeva: Novija istraživanja su pokazala da prekomjerna konzumacija brze hrane povećava rizik od raka crijeva. Naime, povećava se broj crijevnih bakterija, koje su povezane s povećanim rizikom od raka crijeva. Ono što je posebno važno: Istraživanja su ukazala na vrlo brzo djelovanje promijenjenih navika prehrane na probavni sustav. Već nakon dva tjedna crijevna flora se prilagodi promijenjenim navikama prehrane.

  • Obrambeni sustav: Nezdrava, industrijski prerađena hrana izaziva iritacije obrambenog sustava. To dovodi do alergija i astme što prvenstveno pogađa djecu i mlade. Ovaj problem ne mora biti direktno povezan s brzom prehranom. Ona sadrži puno histamina i izuzetno nezdrave trans-masne kiseline, što opet indirektno može dovesti do alergija i astme.

  • Masna jetra: Šećerni bomboni su ništa u usporedbi s gaziranim pićima. 100 ml gaziranog soka često sadrži dobrih 10 kockica šećera, a sadržaj voćnog šećera je također vrlo visok. Nakon nekog vremena konzumiranje ovakvog ekstremno visokog sadržaja šećera dovodi do usaljenja unutarnjih organa, a posebno jetre. Redovita konzumacija brze hrane ima vrlo negativan učinak na jetru. Oštećenja jetre uzrokovana pretilošću i šećerom, mogu se djelomično usporediti  s oštećenjima koja na jetri uzrokuje alkohol.

Light - proizvodi nisu ništa bolji

Niti "light" proizvodi nisu ništa bolji. To moramo malo bolje objasniti. Imaju li "light" proizvodi manje kalorija? Da, oni imaju puno manje kalorija i imaju okus kao i normalni proizvodi - što dovodi do problema. Budući da "light" proizvodi imaju isti okus kao i normalni proizvodi, dakle isto su slatki, naš mozak vjeruje da tijelo dobiva puno kalorija. Tijelo je spremno na to i gušterača luči inzulin da bi razgradila šećer. Međutim kalorije izostaju i šećer ne dolazi u krvotok. Već izlučeni inzulin tada smanjuje normalnu razinu šećera u krvi. Posljedica toga je pad šećera u krvi, što dovodi do jakog osjećaja gladi. To znači da se putem "light" proizvoda, doduše, konzumira manje kalorija, ali zbog pojačanog osjećaja gladi, mi moramo nešto pojesti i opet unosimo kalorije. A upravo to smo željeli izbjeći uzimanjem "light"proizvoda.